data-nosnippet>
Na proljetnom plenarnom zasjedanju Parlamentarna skupština Vijeća Europe u Strasbourg, obratio se predsjedatelj i bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
Iako je dio svog izlaganja posvetio europskom putu Bosne i Hercegovine, njegov govor izazvao je snažne reakcije zbog stavova o ustavnom položaju hrvatskog naroda u BiH i načinu izbora člana Predsjedništva.
Izbjegnut konkretan odgovor na ključno pitanje
Tijekom zasjedanja, Bećiroviću je postavljeno izravno pitanje od strane Zsolt Németh, izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za BiH:
„Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u državno Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?“
Umjesto jasnog odgovora, Bećirović je izbjegao konkretno očitovanje te je, prema ocjenama brojnih političkih analitičara, posegnuo za formulacijama koje odstupaju od ustavnih definicija.
Sporne formulacije i izjave
Govoreći o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, Bećirović je naveo kako se biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana koristio izraz „iz reda hrvatskog naroda“.
Uz to je naglasio da je aktualni član Predsjedništva Željko Komšić, kako je rekao, „na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine“ te da kao takav „treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda“.
Dodatno, model izbora koji bi osigurao da Hrvati biraju svog legitimnog predstavnika nazvao je „novim etničkim linijama razdvajanja“ i „etničkim aparthejdom“.
Ustav BiH i presude o legitimnom predstavljanju
Takve tvrdnje, prema pravnim tumačenjima, u suprotnosti su s odredbama Ustav Bosne i Hercegovine.
Naime, u članku V jasno je definirano da Predsjedništvo BiH čine „bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH“, bez formulacije „iz reda“, što mnogi smatraju ključnom razlikom.
Praksa u kojoj brojniji narod bira predstavnika drugog naroda, kako navode kritičari, dovodi u pitanje načelo legitimnog političkog predstavljanja.
To pitanje dodatno je razrađeno i u presudi U-23/14 (Ljubić) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kojom je naglašeno da je konstitutivnost naroda temelj ustavnog poretka.
Iz te presude proizlazi da svaki konstitutivni narod ima pravo birati svoje legitimne političke predstavnike, bez utjecaja drugih.
Pitanje legitimnosti izbora
U praksi, kako ističu brojni politički akteri, hrvatski član Predsjedništva ne bi trebao crpiti legitimitet iz glasova drugog naroda.
Sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa dodatno potvrđuje ovu logiku, budući da se eventualni veto upućuje isključivo klubu tog naroda u Domu naroda, a ne svim građanima.
Reakcije i političke poruke
Bećirovićeve izjave u Strasbourgu otvorile su novo poglavlje rasprave o jednakopravnosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Kritičari upozoravaju da ovakav pristup ne doprinosi izgradnji povjerenja, nego dodatno produbljuje političke razlike, posebno kada se ustavna prava jednog naroda karakteriziraju kao „aparthejd“.
Rasprava o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i dalje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji.
Dok jedni zagovaraju građanski model, drugi inzistiraju na dosljednom poštivanju ustavne strukture i prava konstitutivnih naroda, što će, po svemu sudeći, i dalje biti tema međunarodnih i domaćih političkih foruma.
Izvor: www.rtv-hb.com
