data-nosnippet>
U Žabljaku, smještenom na desnoj obali rijeke Usore, već stoljećima traje snažna priča o vjeri, identitetu i zajedništvu. Ovo naselje u općini Usora, udaljeno osamdesetak kilometara od granice s Republikom Hrvatskom, danas je poznato kao jedno od važnijih duhovnih i kulturnih središta ovog kraja.
Župa svete Ane – temelj života ovog kraja
Župa Žabljak posvećena svetoj Ani ima dugu i bogatu povijest. Osnovana je 1863. godine odvajanjem od župe Sivša, dok je status samostalne župe dobila 1884. godine. Prije toga djelovala je kao kapelanija, što potvrđuje da je vjerski život na ovom području bio organiziran i prije službenog osnutka.
Sam naziv Žabljak prvi put se spominje još 1639. godine, a već u 18. stoljeću postoje zapisi o katoličkom stanovništvu. Biskup fra Pavle Dragičević tada navodi kako na ovom području živi oko 150 katolika, što svjedoči o dubokim korijenima vjere.
Od skromne crkvice do današnje crkve
Prva crkva u Žabljaku izgrađena je u razdoblju između 1863. i 1884. godine, a pretpostavlja se da potječe iz 1873. godine. Gledajući arhivske zapise, ta prvobitna crkvica više je nalikovala običnoj kući nego mjestu bogoslužja.
Zanimljivo je da nije imala zvonik, a prema predaji, vjernici su se na misu pozivali tako što je svećenik čekićem udarao o dva željezna komada okačena o obližnje drvo.
Tek 1889. godine, nakon odlaska Osmanskog Carstva i uspostave redovite crkvene hijerarhije, crkva dobiva drveni toranj i pravo zvono.
Današnja župna crkva izgrađena je 1926. godine prema projektu poznatog arhitekta Karla Paržika, na temeljima stare crkve. Gradnja je trajala godinu dana, a u isto vrijeme izgrađen je i župni stan. Tijekom povijesti crkva je više puta obnavljana, a prva veća obnova započela je 1967. godine.
Kapelice i groblja – duhovna mreža župe
Na području župe nalazi se više grobalja i kapelica koje svjedoče o snažnoj vjeri i tradiciji:
- Karaševo – kapela Presvetog Trojstva
- Mravićevo – kapelica Duha Svetoga
- Rakovice – dvije kapelice posvećene sv. Jurju
- Žabljak – groblje s kapelicom Srca Isusova
Uz to, u blizini crkve nalazi se kapelica Gospe Šenštatske, dok su u Barićima i Medakovu podignute kapelice sv. Ivana Glavosijeka te sv. Ćirila i Metoda.
Obitelji koje čuvaju identitet
Posebnu priču Žabljaka čine ljudi i obitelji koje ovdje žive generacijama. Među najzastupljenijim prezimenima su Penave, Vidići, Jurišići, Ivići i Markovići.
Neka od tih prezimena prisutna su stoljećima, dok su druga nastala doseljavanjem iz okolnih krajeva, stvarajući snažnu i povezanu zajednicu kakva postoji i danas.
Srpanjski susreti – tradicija koja okuplja
Jedna od najvećih posebnosti ovog kraja su Srpanjski susreti, manifestacija koja se održava uoči blagdana svete Ane.
“Violina i šargija i bogatstvo običaja, odlike su moga kraja“ – stihovi su koji najbolje opisuju duh ove manifestacije.
Program traje nekoliko dana i uključuje:
- malonogometne turnire
- dječje festivale
- smotre folklora i narodne nošnje
- nastupe kulturno-umjetničkih društava
Malonogometni turnir s vremenom je postao toliko popularan da su ekipe dovodile i profesionalne igrače iz drugih zemalja zbog velikih nagrada. Kako bi se očuvao lokalni karakter, uvedeno je pravilo da mogu igrati samo igrači s istim prezimenima – tako nastaju ekipe poput Penava ili Vidića.
Kultura koja traje desetljećima
Organizirani kulturni život u Žabljaku započinje još prije Drugog svjetskog rata. Folklorno društvo osnovano 1949. godine pod nazivom “Jedinstvo” danas djeluje kao KUD Izvor Žabljak.
Društvo njeguje:
- tradicijsku glazbu i instrumente
- pučke plesove Usore
- običaje i narodno stvaralaštvo
KUD Izvor sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim smotrama.
Život zajednice
U Žabljaku danas djeluje Mješovita srednja škola Stjepan Radić Usora, područna ispostava škole Ivan fra Frano Jukić iz Sivše, kao i Dom kulture koji je središte brojnih događanja.
Danas, u Žabljaku se nalazi i moderna šporska dvorana koja omogućuje školama, ali i raznim športskim kolektivima da obavljaju svoje aktivnosti.
Time ovo mjesto ostaje živa zajednica u kojoj se njeguje spoj obrazovanja, kulture i tradicije. 
Rat i obrana – ponos Usore
U posljednjem ratu, usorski kraj bio je pod snažnim pritiskom, ali linije obrane ostale su neprobojne. Za obranu ovog područja ključnu ulogu imala je 110. brigada HVO Usora.
Njihova obrana omogućila je očuvanje prostora i naroda, što i danas predstavlja snažan simbol ponosa ovog kraja.
Žabljak danas
Danas Žabljak živi kroz vjeru, običaje i ljude iz dijaspore koji se uvijek iznova vraćaju svojim korijenima, potvrđujući da tradicija ovdje nije samo prošlost nego način života.
