Od Australije do Europe, sve veći broj država uvodi ili najavljuje stroga ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu i maloljetnike. Razlog je rastuća zabrinutost zbog utjecaja digitalnih platformi na mentalno zdravlje, sigurnost i razvoj djece.
Australija je u prosincu 2025. godine postala prva zemlja na svijetu koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Platforme poput TikToka, Instagrama, Facebooka i YouTubea obvezne su blokirati pristup maloljetnicima, a tvrtkama koje se ne budu pridržavale zakona prijete kazne veće od 29 milijuna eura.
Iako većina društvenih mreža formalno propisuje minimalnu dob od 13 godina, brojna istraživanja i službeni podaci pokazuju da velik broj djece mlađe od te dobi već ima aktivne profile. Upravo zbog slabih mehanizama provjere dobi, mnoge države odlučuju se na zakonske intervencije.
Na razini Europske unije, Europski parlament je u studenom usvojio rezoluciju kojom se predlaže uvođenje minimalne dobi od 16 godina za korištenje društvenih mreža, uz usklađivanje pravila u svim državama članicama. Iako rezolucija nije pravno obvezujuća, jasno pokazuje smjer u kojem se politika EU-a kreće.
Pojedine europske zemlje već su otišle i korak dalje. Francuska je u siječnju odobrila zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama, dok Španjolska planira sličnu zabranu za mlađe od 16 godina uz obvezne sustave provjere dobi. Slovenija, Danska, Grčka i Norveška također pripremaju ili razmatraju slične zakone.
Velika Britanija razmatra model sličan australskom, dok su u Njemačkoj društvene mreže dopuštene djeci od 13 do 16 godina samo uz pristanak roditelja. Italija već zahtijeva roditeljski pristanak za djecu mlađu od 14 godina, a Malezija je najavila potpunu zabranu za mlađe od 16 godina od 2026.
Izvan Europe, Kina je uvela stroga ograničenja vremena provedenog pred ekranima, dok Sjedinjene Američke Države imaju zakone koji štite privatnost djece, iako se pojedine savezne države suočavaju s pravnim osporavanjima.
S obzirom na sve veći broj primjera, pitanje ograničavanja društvenih mreža sve se češće postavlja.
Treba li i BiH slijediti strože modele poput australskog ili pronaći balans između zaštite djece i digitalnih sloboda – rasprava je koja će, čini se, tek dobiti na intenzitetu.
