Halloween je postao jedan od najpoznatijih i najkomercijaliziranijih poganskih praznika širom svijeta, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i u Europi i drugdje.
Tako i kod nas u Usori je najavljena Halloween zabava u trgovačkom centru Mega Mall u “Tešnju” kako se inače lažno predstavlja lokacija ovog trgovačkog centra, jer se inače nalazi u Usori, točnije u ulici 110. HVO brigade Usora o čemu smo ranije pisali, a i prošle godine smo upozoravali javnost i roditelje na ovom linku.
Dok ovako izgleda najava službenoj stranici Mega Mall na Facebook-u za ovu godinu.
ŠTO JE ZAPRAVO HALLOWEEN?
Ovaj praznik predstavlja značajnu konkurenciju katoličkoj svetkovini Sviju svetih i Dušnom danu, a zbog središnje uloge vještica često se naziva i “Noć vještica”.
I. Komercijalizacija poganstva
U marketinškom smislu, Halloween je postao unosan segment globalne industrije zabave. Kako je primijetio američki magazin Advertising Age, Halloween je toliko uspješan da čak i Djed Božićnjak strahuje od njega. Među odraslima, Halloween zauzima treće mjesto kao najpopularniji zabavni događaj, odmah nakon Super Bowla i proslave Nove godine. Stoga nije iznenađujuće što je Halloween, poznat i kao “Noć vještica”, također i Međunarodni dan magije, koji slave mnogi magičari i njihovi obožavatelji širom svijeta.
II. Etimologija pojma Halloween
Pojam “Halloween” dolazi iz anglosaksonskog jezika i povezan je s katoličkom svetkovinom Sviju svetih, koja se na latinskom naziva Dies festum in omnium sanctorum ili na engleskom All Hallow’s Day (All = svi; Hallow = svetac; Day = dan) . Večer uoči Sviju svetih, 31. listopada, zvala se “Večer Sviju svetih” (All Hallow’s Evening), odakle je skraćivanjem nastao pojam Halloween. Ova noć ne treba se brkati s Noći vještica, iako se oboje slave na isti datum kao i keltski praznik Samhain, koji i danas prate moderni pogani.
III. Povijest Halloweena
Halloween je običaj koji potječe iz keltskog poganstva. Kelti, poznati kao Celtae ili Gali, bili su indoeuropski narodi koji su naseljavali područje sjeverno od Marne između drugog i prvog tisućljeća prije Krista. Oni su bili politeisti, obožavajući stotine božanstava, pri čemu je planeta Zemlja imala posebno značenje. Njihov kalendar bio je luno-solaran, s važnim ulogama koje su Sunce i Mjesec igrali u njihovim ritualima. Mjesec su smatrali gospodaricom plodnosti, a slavili su ga tijekom četiri glavna godišnja sabata: Samhain (31. listopada do 2. studenog), Imbolc (1. veljače), Beltane (1. svibnja) i Lughnasadh (1. kolovoza).
Halloween se razvio iz Samhaina, koji je označavao kraj ljeta i početak zime, te prelazak iz jedne godine u drugu. Kelti su proslavu započinjali u večernjim satima 31. listopada, a završavali sa zalaskom sunca 2. studenog, proslavljajući tri noći zaredom. Druidi, svećenici tog doba, odredili su da su tijekom tih noći društvena pravila ukinuta, dopuštajući kaos i ludovanje (druidski karneval). U tom razdoblju, ljudi su se mogli maskirati i sudjelovati u raznim zabavama, piću i ritualima.
Na Samhainu su se, među ostalim običajima, prinosile životinjske i ljudske žrtve, a štovali su duhove predaka, vjerujući da ta noć briše granice između svijeta živih i mrtvih, omogućujući komunikaciju između ova dva svijeta. Vjerovali su da će veći broj prinesenih žrtava osigurati plodniju godinu, a sjeme su često natapali u krvi žrtava kako bi potaknuli duhove vegetacije na bolji urod. Eho ovih mračnih običaja iz Samhaina nastavlja živjeti u Halloween tradiciji, koja je dodatno oblikovana kroz filmsku industriju i folklor straha.
IV. Poganski običaji prepoznatljivi u Halloweenu
Folklorni običaji Halloweena snažno su povezani s njegovim poganskim korijenima. Maskiranje u kože ubijenih životinja i nošenje njihovih glava služilo je kako bi se odvratile zle duše koje su lutale na Halloween, a ljudi su se skrivali iza kostima ne samo da bi se zaštitili, već i da bi stekli osobine ubijenih životinja, poput snage i brzine. Običaj “trick or treat”, koji se prakticira u Americi, podrazumijeva prikupljanje slatkiša po kućama u predvečerje Svi Svetih, a imao je cilj umilostiviti duhove pokojnika kako bi se osiguralo da ne napakoste živima.
Voće i orašasti plodovi također su povezani s rimskom žetvenom gozbom Pomone. U američkoj tradiciji Halloweena posebno mjesto zauzima Jack o’lantern, što je izrezbarena bundeva sa svijećom unutra. Prema nekim povjesničarima, ovaj običaj potječe od Kelta, koji su izdubljivali jabuke i povrće, dok drugi smatraju da se izvorište može pratiti do vještičjih lubanja sa svijećama, koje su osvjetljavale put do vještičjih okupljališta. Bez obzira na porijeklo, bundeva je u Halloween tradiciju ušla tek nakon otkrića Amerike.
V. Halloween u Americi
Nakon teške oskudice između 1840. i 1844. godine, imigranti iz keltskih zemalja, posebice iz Irske i Škotske, masovno su došli u Ameriku, gdje su uspjeli očuvati tradiciju Halloweena i proširiti je među drugim narodima, unatoč različitim religijskim, moralnim i materijalnim preprekama. Već nakon Drugog svjetskog rata, Halloween je u Americi postao iznimno popularan. Danas se svi Amerikanci aktivno uključuju u obilježavanje ovog praznika.
Halloween je stekao popularnost širom američkog kontinenta, proširio se u Europu, a zatim i u Afriku. Njegova moda proširila se na drugu obalu Pacifika, obuhvaćajući Japan, Koreju, Filipine, Australiju, Novi Zeland, pa čak i konzervativne zemlje poput Kine i Indije. Hrvatska i Švicarska također nisu izuzetak. Iza njegovog brzog širenja stoje veliki ekonomski interesi, dok istovremeno kritike dolaze od antiglobalističkih društava te moralnih i vjerskih organizacija.
VI. Stajalište Crkve
Danas je (neo)poganstvo priznata religija, koja uživa ravnopravan status s drugim religijama prema građanskom zakonu u određenim zemljama, a u Americi je među najbrže rastućim religijskim zajednicama s više od milijun članova. Njegove ideje šire se kroz razne romane, stripove, filmove i folklorne festivale, uključujući Halloween. Poganstvo odbacuje kršćanske koncepte grijeha, spasenja kroz Isusa Krista i zagrobnog života, umjesto toga promovirajući reinkarnaciju i magijske prakse.
Poganstvo može biti opasno, posebno zbog tendencije da se stopi s kršćanstvom, predstavljajući magijske prakse u kršćanskom okviru, čime se brišu granice između ovih dvaju vjerovanja. Katolička Crkva poštuje slobodu savjesti i vjersku slobodu svakog pojedinca, uključujući i poganstvo, no kršćanin ne bi trebao sudjelovati u poganskim običajima kao što je Halloween. Na taj dan, kršćani bi trebali izabrati put dostojanstva i uzornog življenja među poganima. Želja je da se Halloween transformira u Noć svetaca, ili barem da postane prilika za razmišljanje o smislu života, molitvu za duše u Čistilištu i promišljanje o životima svetaca, koji su primjer posebno potrebni mladima.
Dekalog protiv Halloweena
Recite NE Halloweenu jer:
- briše granice između kršćana i pogana;
- potiče zanimanje za okultno;
- predstavlja magijske i okultne tehnike kao bezopasne;
- je najvažniji dan vještica i drugih okultista;
- ga okultisti koriste za promociju svojih praksi;
- je poseban dan za spiritiste za prizivanje duhova;
- su u prošlosti često na ovaj dan prinošene ljudske žrtve;
- sotonisti vjeruju da je to jedini dan kada mogu prizvati sotonu;
- negira postojanje grijeha, potrebu za Spasiteljem, i promovira nauk o reinkarnaciji, koji nije u skladu s kršćanstvom;
- nema niti jednu aktivnost ili simbol koji ne bi bio povezan s poganstvom.
Izvor:
