“Po prvi put u povijesti, ljudske aktivnosti poremetile su globalni vodeni ciklus, što stvara ozbiljnu krizu koja prijeti ekonomiji, proizvodnji hrane i životima ljudi,” stoji u alarmantnom izvješću Globalne komisije za upravljanje vodom.
Desetljeća neodrživog korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom, u kombinaciji s klimatskim promjenama, stvaraju “neviđen pritisak” na osjetljiv sustav cirkulacije vode na Zemlji. Vodeni ciklus obuhvaća isparavanje iz jezera, rijeka i vegetacije, nakon čega se para vraća u obliku kiše ili snijega.
Ovi poremećaji već utječu na milijarde ljudi. Trenutno gotovo tri milijarde ljudi suočava se s nedostatkom vode, dok usjevi propadaju, a mnogi gradovi se suočavaju s kolapsom zbog smanjenja zaliha podzemne vode. Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere, posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Plava i zelena voda
Izvješće upozorava da bi nestašica vode mogla ugroziti više od polovice svjetske proizvodnje hrane i smanjiti globalni BDP za prosječnih 8% do 2050. godine. Zemlje s nižim prihodima mogle bi pretrpjeti još veće gubitke, do 15%. “Nikada prije nismo pomaknuli globalni vodeni ciklus iz ravnoteže. Ne možemo više oslanjati na padavine kao glavni izvor slatke vode,” ističe Johan Rockström, supredsjedatelj komisije i jedan od autora izvješća.
Izvješće također razlikuje “plavu vodu,” koja se nalazi u rijekama, jezerima i vodonosnicima, od “zelene vode,” koja predstavlja vlagu pohranjenu u tlu i biljkama. Zelena voda, često zanemarena, igra ključnu ulogu u procesu stvaranja padavina.
Destabilizacija opskrbe vodom dodatno pogoršava klimatske promjene jer krčenje šuma i uništavanje močvara smanjuju prirodne spremnike ugljika, što dodatno isušuje krajobraze i povećava rizik od šumskih požara.
‘Opće dobro’
Jedan od ključnih uzroka ove krize je rastuća potražnja za vodom. Prema izvješću, ljudima je potrebno oko 4000 litara dnevno za “dostojanstven život,” što znatno premašuje 50 do 100 litara potrebnih za osnovno preživljavanje, kako su definirali Ujedinjeni narodi. Mnoge regije ne mogu zadovoljiti ovu potražnju lokalnim izvorima vode, što dodatno pogoršava situaciju.
Klimatolog Richard Allan sa Sveučilišta u Readingu opisuje izvješće kao “turobnu sliku” ljudskih uzroka koji remete najvažniji resurs planeta. “Ljudske aktivnosti mijenjaju kopnene i atmosferske uvjete, pojačavaju ekstremne vremenske prilike i destabiliziraju sustave vjetra i padavina,” naglašava Allan, dodajući: “Rješavanje ove krize zahtijeva bolje upravljanje prirodnim resursima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.”
Komisija poziva vlade da tretiraju vodeni ciklus kao “opće dobro” koje zahtijeva globalnu suradnju, s obzirom na to da vodena para putuje preko granica i utječe na količinu padavina daleko izvan zemlje izvora.
‘Poduzmite akciju’
Izvješće također naglašava potrebu za reformama u ekonomiji vode, predlažući bolje mehanizme određivanja cijena kako bi se smanjilo rasipanje i preusmjerilo prema usjevima i industrijama koje troše manje vode u sušnim područjima.
Ngozi Okonjo-Iweala, supredsjedateljica komisije i generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, ističe važnost ispravnog vrednovanja vode: “Globalna kriza vode predstavlja tragediju, ali i priliku za promjenu načina na koji upravljamo i vrednujemo ovaj resurs.”
Kako se kriza pogoršava, a klimatske promjene postaju sve izraženije, svjetski lideri suočavaju se s ključnim trenutkom da preispitaju ulogu vode u gospodarstvima i poduzmu zajedničke akcije prije nego što bude prekasno.
Izvor:
