Bosna i Hercegovina i dalje snažno ovisi o financijskoj pomoći građana koji žive i rade u inozemstvu. Tijekom 2025. godine zabilježen je rekordni priljev novca iz dijaspore, što potvrđuje koliko su doznake iz inozemstva važne za svakodnevni život brojnih obitelji, ali i za ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvih devet mjeseci 2025. godine u zemlju je po osnovi tekućih transfera ušlo oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka, što je rast od približno 156 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukoliko bi se ovakav trend nastavio i u posljednjem kvartalu, procjene govore da su ukupne doznake na kraju godine premašile 5 milijardi KM.
Najveći dio priljeva odnosi se na osobne novčane transfere, odnosno sredstva koja građani iz dijaspore redovito šalju svojim obiteljima. Do kraja rujna ti transferi iznosili su više od 3,26 milijardi KM, što predstavlja značajan rast u odnosu na 2024. godinu. Važan dio prihoda čine i inozemne mirovine, koje su u istom razdoblju dosegle gotovo milijardu KM.
Posebno zanimljivi podaci dolaze iz Hrvatske. Prema informacijama koje su objavili hrvatski mediji, pozivajući se na Hrvatsku narodnu banku, strani radnici zaposleni u toj zemlji u prvih devet mjeseci 2025. godine u svoje matične države poslali su gotovo 1,6 milijardi eura. Najveći dio tog novca završio je upravo u Bosni i Hercegovini.
Radnici iz Hrvatske u BiH su u navedenom razdoblju poslali 326,6 milijuna eura, čime je BiH zauzela prvo mjesto po iznosu doznaka iz Hrvatske, ispred Nepala i Srbije. Ovakav priljev izravno je povezan s činjenicom da su državljani BiH najbrojnija strana radna snaga u Hrvatskoj, gdje je tijekom prošle godine izdano više od 30 tisuća dozvola za rad i boravak.
Novčane doznake iz dijaspore čine više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda BiH, što zemlju svrstava među europske države s najvećim udjelom osobnih transfera u BDP-u. Prema podacima Eurostata, BiH je po tom kriteriju odmah iza Kosova.
Iako ove brojke jasno govore o snazi dijaspore, one ujedno ukazuju i na duboke probleme domaće ekonomije. Prema izračunima Saveza samostalnih sindikata BiH, prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u studenom iznosila je više od 3355.25 KM, dok je prosječna neto plaća bila gotovo upola manja (u listopadu 1632 KM). Upravo zbog tog nesrazmjera, novac iz inozemstva mnogim građanima ostaje ključan za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Izvor: www.pressmediabih.com
