Iako je dio svog izlaganja posvetio europskom putu Bosne i Hercegovine, njegov govor izazvao je snažne reakcije zbog stavova o ustavnom položaju hrvatskog naroda u BiH i načinu izbora člana Predsjedništva.

Izbjegnut konkretan odgovor na ključno pitanje

Tijekom zasjedanja, Bećiroviću je postavljeno izravno pitanje od strane Zsolt Németh, izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za BiH:

„Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u državno Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?“

Umjesto jasnog odgovora, Bećirović je izbjegao konkretno očitovanje te je, prema ocjenama brojnih političkih analitičara, posegnuo za formulacijama koje odstupaju od ustavnih definicija.

Sporne formulacije i izjave

Govoreći o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, Bećirović je naveo kako se biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana koristio izraz „iz reda hrvatskog naroda“.

Uz to je naglasio da je aktualni član Predsjedništva Željko Komšić, kako je rekao, „na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine“ te da kao takav „treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda“.

Dodatno, model izbora koji bi osigurao da Hrvati biraju svog legitimnog predstavnika nazvao je „novim etničkim linijama razdvajanja“ i „etničkim aparthejdom“.

Ustav BiH i presude o legitimnom predstavljanju

Takve tvrdnje, prema pravnim tumačenjima, u suprotnosti su s odredbama Ustav Bosne i Hercegovine.

Naime, u članku V jasno je definirano da Predsjedništvo BiH čine „bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH“, bez formulacije „iz reda“, što mnogi smatraju ključnom razlikom.

Praksa u kojoj brojniji narod bira predstavnika drugog naroda, kako navode kritičari, dovodi u pitanje načelo legitimnog političkog predstavljanja.

To pitanje dodatno je razrađeno i u presudi U-23/14 (Ljubić) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kojom je naglašeno da je konstitutivnost naroda temelj ustavnog poretka.

Iz te presude proizlazi da svaki konstitutivni narod ima pravo birati svoje legitimne političke predstavnike, bez utjecaja drugih.

Pitanje legitimnosti izbora

U praksi, kako ističu brojni politički akteri, hrvatski član Predsjedništva ne bi trebao crpiti legitimitet iz glasova drugog naroda.

Sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa dodatno potvrđuje ovu logiku, budući da se eventualni veto upućuje isključivo klubu tog naroda u Domu naroda, a ne svim građanima.

Reakcije i političke poruke

Bećirovićeve izjave u Strasbourgu otvorile su novo poglavlje rasprave o jednakopravnosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Kritičari upozoravaju da ovakav pristup ne doprinosi izgradnji povjerenja, nego dodatno produbljuje političke razlike, posebno kada se ustavna prava jednog naroda karakteriziraju kao „aparthejd“.

Rasprava o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i dalje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji.

Dok jedni zagovaraju građanski model, drugi inzistiraju na dosljednom poštivanju ustavne strukture i prava konstitutivnih naroda, što će, po svemu sudeći, i dalje biti tema međunarodnih i domaćih političkih foruma.

Izvor: www.rtv-hb.com

Otvaranje ove ključne pomorske rute vezano je isključivo uz trajanje aktualnog primirja povezanog sa sukobima na Bliskom istoku, uključujući situaciju u Libanonu.

Ključna odluka u osjetljivom trenutku

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da će trgovačka plovila moći koristiti moreuz, ali uz strogu koordinaciju s nadležnim institucijama.

“U skladu s primirjem u Libanonu, prolaz za sva komercijalna plovila kroz Hormuški moreuz proglašen je potpuno otvorenim za preostalo razdoblje primirja, na koordiniranoj ruti koju je već najavila Organizacija za luke i pomorstvo Islamske Republike Iran”, objavio je Araghchi.

Prema dostupnim informacijama, plovidba će se odvijati unaprijed definiranim koridorima koje su odredile iranske vlasti.

Krhko primirje i dalje pod znakom pitanja

Ova odluka dolazi u trenutku relativnog zatišja u regiji, nakon što je uspostavljeno primirje između Izraela i libanonskih aktera. Ipak, situacija na terenu i dalje je neizvjesna, a primirje se smatra krhkim.

Tijekom proteklih tjedana sukobi su izazvali velike ljudske žrtve i materijalna razaranja, što je dodatno pojačalo pritisak na međunarodnu zajednicu da stabilizira situaciju.

Ruta od globalnog značaja

Hormuški moreuz ima ogroman strateški značaj jer kroz njega u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske nafte.

Tijekom aktualne krize ovaj prolaz je više puta bio zatvaran ili strogo kontroliran, što je izravno utjecalo na globalno tržište energenata i rast cijena nafte.

Iran je ranije uvjetovao njegovo otvaranje potpunim prekidom vojnih operacija, posebno u Libanonu, dok su povremena kršenja primirja dovodila do novih restrikcija.

Što slijedi?

Iako je moreuz trenutno otvoren, daljnji razvoj situacije ovisit će isključivo o stabilnosti primirja. Svako novo pogoršanje odnosa moglo bi ponovno dovesti do zatvaranja ove ključne rute i novih potresa na svjetskom tržištu.

Trump je ranije istaknuo kako je krajnji rok za postizanje dogovora utorak u 20 sati po istočnoameričkom vremenu, naglašavajući da bi ishod situacije mogao biti poznat vrlo brzo.

U jednoj od objava iznio je zabrinjavajuću procjenu mogućeg razvoja događaja:

”Jedna cijela civilizacija večeras će umrijeti i nikada se više neće vratiti. Ne želim kako se to dogodi, ali vjerojatno hoće”

Ipak, američki predsjednik je ostavio i prostor za drugačiji scenarij, sugerirajući da bi moglo doći do pozitivnog obrata:

”Međutim, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, u kojoj prevladavaju drukčiji, pametniji i manje radikalizirani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno i predivno. Tko zna?”

Dodao je kako će se rasplet situacije znati vrlo brzo, naglašavajući važnost trenutka:

”Saznat ćemo večeras, u jednom od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj povijesti svijeta. Četrdeset i sedam godina ucjena, korupcije i smrti konačno će završiti. Bog blagoslovio veliki narod Irana”

Podsjetimo, Trump je tijekom proteklog vikenda poručio kako Iran ima rok do utorka u 20 sati po istočnoameričkom vremenu kako bi pristao na otvaranje Hormuškog tjesnaca, dok je u ponedjeljak naglasio kako je taj rok konačan.

Izvor: www.bljesak.info

Stručnjaci za energetiku upozoravaju da je trenutna situacija izravno povezana s rastom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Brent nafta porasla je za 1,4 posto na 110,60 dolara (192 KM), dok je američka sirova nafta skočila za 1,8 posto, na 113,60 dolara (197 KM), što je uslijedilo nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa napadima na iranska energetska postrojenja.

Predloženo primirje između Irana i Sjedinjenih Američkih Država moglo bi stupiti na snagu već danas, 6. travnja, i otvoriti Hormuški moreuz za promet nafte i plina. Prema izvorima upoznatim s prijedlozima, okvir za prekid neprijateljstava pripremio je Pakistan, a plan predviđa dvostepeni pristup: prvo bi bio uspostavljen trenutni prekid vatre, nakon čega bi uslijedilo postizanje sveobuhvatnog sporazuma.

Kakve cijene goriva možemo očekivati dalje?

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević za Radiosarajevo.ba objasnio je kakve cijene na benzinskim pumpama mogu očekivati bh. vozači ukoliko se danas potpiše ili ne potpiše navedeno primirje.

“U slučaju potpisivanja primirja možemo očekivati određeni pad cijena Brent nafte po barelu na 90 američkih dolara i za očekivati je blagi pad cijena derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Bečarević.

S druge strane, ukoliko primirje ne bude postignuto, cijene goriva u BiH bi mogle dodatno rasti i dostići rekordne razine:

“U slučaju daljne eskalacije sukoba realno je očekivati da barel nafte bude u rasponu od 130 USD (225 KM) do 150 USD (260 KM). U ovom crnom scenariju derivati će još drastičnije porasti i možemo očekivati cijenu dizela na razini 4,30 KM do 4,50 KM, a benzina od 3,50 KM do 3,70 KM”, najavio je Bečarević.

Podsjetimo, u ranijem razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, Bečarević je najavio skok cijena goriva na benzinskim pumpama, gdje će dizel dostići cijenu od 4 KM, što je danas i zabilježeno.

Izvor: www.radiosarajevo.ba

Australija je u prosincu 2025. godine postala prva zemlja na svijetu koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Platforme poput TikToka, Instagrama, Facebooka i YouTubea obvezne su blokirati pristup maloljetnicima, a tvrtkama koje se ne budu pridržavale zakona prijete kazne veće od 29 milijuna eura.

Iako većina društvenih mreža formalno propisuje minimalnu dob od 13 godina, brojna istraživanja i službeni podaci pokazuju da velik broj djece mlađe od te dobi već ima aktivne profile. Upravo zbog slabih mehanizama provjere dobi, mnoge države odlučuju se na zakonske intervencije.

Na razini Europske unije, Europski parlament je u studenom usvojio rezoluciju kojom se predlaže uvođenje minimalne dobi od 16 godina za korištenje društvenih mreža, uz usklađivanje pravila u svim državama članicama. Iako rezolucija nije pravno obvezujuća, jasno pokazuje smjer u kojem se politika EU-a kreće.

Pojedine europske zemlje već su otišle i korak dalje. Francuska je u siječnju odobrila zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama, dok Španjolska planira sličnu zabranu za mlađe od 16 godina uz obvezne sustave provjere dobi. Slovenija, Danska, Grčka i Norveška također pripremaju ili razmatraju slične zakone.

Velika Britanija razmatra model sličan australskom, dok su u Njemačkoj društvene mreže dopuštene djeci od 13 do 16 godina samo uz pristanak roditelja. Italija već zahtijeva roditeljski pristanak za djecu mlađu od 14 godina, a Malezija je najavila potpunu zabranu za mlađe od 16 godina od 2026.

Izvan Europe, Kina je uvela stroga ograničenja vremena provedenog pred ekranima, dok Sjedinjene Američke Države imaju zakone koji štite privatnost djece, iako se pojedine savezne države suočavaju s pravnim osporavanjima.

S obzirom na sve veći broj primjera, pitanje ograničavanja društvenih mreža sve se češće postavlja.

Treba li i BiH slijediti strože modele poput australskog ili pronaći balans između zaštite djece i digitalnih sloboda – rasprava je koja će, čini se, tek dobiti na intenzitetu.

Kako prijevara funkcionira

Bande unajmljuju skupe automobile pomoću lažnih osobnih dokumenata i prodaju ih dalje prije nego što se otkrije nestanak vozila. Ključni problem leži u tome što kriminalci posjeduju prave “blanko” dokumente ukradene iz ureda za registraciju vozila.

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova Njemačke utvrdilo je da je više od 180.000 takvih dokumenata na popisu za potragu, dok se na crnom tržištu mogu prodati i do 1.000 eura.

Zašto vlasti teško reagiraju

Kupci bi teoretski mogli provjeriti dokumente, no Ministarstvo odbija objavu javnog popisa ukradenih dokumenata. Problem je dodatno kompliciran jer se uredi za registraciju često ne mogu točno prisjetiti koji obrasci nedostaju.

Profesionalno organizirane bande osjećaju se sigurno jer policija ne raspolaže dovoljno službenika za kontrolu i intervenciju.

Kako prepoznati zamku

• Cijena: Ako automobil izgleda previše jeftino u odnosu na tržišnu vrijednost, budite oprezni.
• Mjesto prodaje: Sastanci na parkiralištima ili javnim mjestima su znak upozorenja. Tražite adresu i osobnu prisutnost prodavača.
• Način plaćanja: Pritisak na plaćanje velike svote u gotovini često je znak prevare, a može biti i kršenje zakona o sprječavanju pranja novca.
• Dokumenti: Provjerite svaki detalj. Nedostajući pečat ili pogrešan znak u službenom dokumentu može otkriti prijevaru.

Pravni aspekti za kupce

Kod takvih prijevara, kupac ponekad može steći vlasništvo nad automobilom, ali samo ako djeluje u “dobra vjera” i može dokazati da nije postupao nemarno. Bez sporazuma s rent-a-car tvrtkom ili bez sudske odluke, moguće je da automobil i novac budu izgubljeni.

Savjet stručnjaka

Najvažnije pravilo ostaje: previše dobra ponuda često je znak za uzbunu. Pažljivo provjeravajte dokumente i izbjegavajte kupovinu pod sumnjivim uvjetima.

Izvor: www.n1info.hr

Broj otetih veći nego što se prvotno vjerovalo

Prvotne procjene govorile su o 227 nestalih, no detaljnijim provjerama potvrđeno je da je odvedeno 303 učenika i 12 učitelja, što ukupni broj podiže na 315. CAN je upozorio da se država suočava s ozbiljnom krizom koja zahtijeva hitno djelovanje.

“Ukupan broj odvedenih sada iznosi 315. Ovo je tragedija koja zahtijeva odlučan odgovor države i podršku međunarodne zajednice”, navodi se u priopćenju CAN-a.

Otmica je dodatno pojačala pritisak na vlasti, posebice nakon što su pojedini strani dužnosnici izrazili zabrinutost zbog porasta nasilja nad kršćanima. Nigerijska vlada tvrdi da je situacija složena i da se često pogrešno interpretira izvan granica države.

Nasilje nad kršćanskim zajednicama ne prestaje

Otmice i napadi na škole i crkve u nekim dijelovima Nigerije postali su gotovo svakodnevica. Lokalni stanovnici već mjesecima upozoravaju da ekstremističke skupine i naoružane bande sve češće ciljaju obrazovne i vjerske institucije, ostavljajući zajednice u stalnom strahu.

Ubijen franjevac u zasebnom napadu: „Bio je pastir svima nama“

Samo dan nakon masovne otmice dogodio se još jedan brutalan napad koji je pogodio katoličku zajednicu. U ranim jutarnjim satima 17. studenoga 2025., naoružani napadači upali su u župnu kuću sv. Stjepana u Kushe Gugdu u južnoj Kaduni. Oteli su 42-godišnjeg franjevca, poznatog po jednostavnosti i predanom radu.

Njegovo tijelo pronađeno je sljedećeg dana u obližnjoj šumi. Bio je više puta pogođen iz vatrenog oružja. U istom napadu ubijen je i brat jednog svećenika, dok su pojedini župljani izbjegli smrt, kako kažu, „zahvaljujući Božjoj intervenciji“.

Jedan od vjernika izjavio je:

“Bio je dobar pastir, blizak ljudima, uvijek spreman pomoći. Njegov gubitak je ogroman udarac za našu zajednicu.”

Međunarodna zajednica traži hitno djelovanje

Humanitarne organizacije i diplomatski predstavnici upozoravaju da se situacija u pojedinim dijelovima Nigerije približava humanitarnoj katastrofi. Učestale otmice, napadi na vjerske objekte i nesigurnost stanovništva stvaraju atmosferu trajnog straha.

Sudbina otetih učenika i nastavnika i dalje je neizvjesna, a mnogi strahuju da bi se kriza mogla dodatno produbiti ako se ne poduzmu brze i koordinirane akcije.

Nigerija se suočava s jednim od najtežih sigurnosnih izazova u posljednjih nekoliko godina. Dok obitelji očajnički čekaju informacije o svojim najmilijima, međunarodna zajednica traži način da pomogne u zaustavljanju vala nasilja koji prijeti destabilizirati čitavu regiju.

IZVOR: www.hkm.hr

Dok svjetski mediji pozornost usmjeravaju uglavnom na rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku, na afričkom kontinentu već godinama traje tiha tragedija o kojoj se premalo govori. U Nigeriji, najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji s više od 200 milijuna stanovnika, nasilje nad kršćanima postalo je gotovo svakodnevica.

Zemlja je vjerski i etnički podijeljena – oko 51% stanovništva su muslimani, a 46% kršćani, od čega 10% katolici. No već više od desetljeća sukobi i napadi, najčešće od strane islamističkih skupina, najviše pogađaju upravo kršćansko stanovništvo.

Prema podacima različitih međunarodnih organizacija, od 2009. godine u Nigeriji je uništeno više od 19 tisuća crkava, ubijeno oko 50 tisuća ljudi, a milijuni su prisilno raseljeni. U 12 od 36 saveznih država uveden je šerijatski zakon, što je dodatno produbilo podjele i potaknulo nove valove nasilja.

Trump: “Ubijaju rekordan broj kršćana u Nigeriji”

Ovaj tjedan, situacija u Nigeriji ponovno je privukla pozornost međunarodne javnosti nakon izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na pitanje novinara u zrakoplovu Air Force One o mogućnosti američke intervencije, Trump je rekao:

“Moglo bi biti. Mislim, i druge stvari. Zamišljam puno stvari. Ubijaju rekordan broj kršćana u Nigeriji… Ubijaju kršćane i ubijaju ih u vrlo velikom broju. Nećemo dopustiti da se to dogodi.”

Trump je također poručio da Sjedinjene Države neće stajati po strani dok se u zapadnoafričkoj zemlji događaju zločini nad kršćanima. Njegova izjava uslijedila je dan nakon što je administracija SAD-a ponovno vratila Nigeriju na popis “zemalja koje izazivaju posebnu zabrinutost” zbog kršenja vjerskih sloboda. Na tom se popisu nalaze i Kina, Sjeverna Koreja, Rusija, Pakistan i Mjanmar.

Reakcija Nigerije: “Poštujte naš teritorijalni integritet”

Nigerijska vlada reagirala je oprezno na Trumpove riječi, poručivši kako pozdravlja svaku pomoć u borbi protiv islamističkih pobunjenika, ali uz uvjet poštovanja teritorijalnog integriteta zemlje.

Savjetnik nigerijskog predsjednika, Daniel Bwala, izjavio je za Reuters:

“Pozdravljamo američku pomoć sve dok ona priznaje naš teritorijalni integritet.”

Nigerijski sjever, s većinskim muslimanskim stanovništvom, i jug, u kojem prevladavaju kršćani, godinama su područja dubokih podjela, nasilja i političke nestabilnosti.

Međunarodna zajednica i Crkva pozivaju na djelovanje

Katolička Crkva i brojne međunarodne organizacije već godinama upozoravaju na potrebu jače reakcije svjetskih sila. Tijekom nedavnog posjeta delegacije Europskog parlamenta, naglašeno je da je potrebna veća potpora Nigeriji, ali i odlučniji pritisak na vladu da zaustavi nasilje i zaštiti civilno stanovništvo.

Unatoč apelima, progon kršćana u Nigeriji i dalje je jedan od najvećih globalnih humanitarnih i vjerskih problema o kojima se premalo govori. Prema World Watch Listi 2024., Nigerija se nalazi na 7. mjestu među zemljama s najtežim oblicima progona kršćana – odmah iza Sjeverne Koreje.

Dok mnogi sukobi u svijetu dominiraju naslovnicama, tragedija koja se događa u Nigeriji ostaje u sjeni. Izjave poput one Donalda Trumpa ponovno otvaraju pitanje: koliko još dugo međunarodna zajednica može šutjeti dok tisuće ljudi gube živote zbog svoje vjere?

U 9:45 sati, vatikanski kardinal Kevin Farrell objavio je smrt pape Franje iz Doma svete Marte ovim riječima:

“Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je živjeti vrijednosti Evanđelja s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, posebno u korist najsiromašnijih i najmarginaliziranijih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer kao pravog učenika Gospodina Isusa, preporučamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Jednoga i Trojedinog Boga.”

Papa je primljen u polikliniku Gemelli u petak, 14. veljače 2025., nakon što je nekoliko dana patio od napada bronhitisa.

Klinička situacija pape Franje postupno se pogoršavala, a liječnici su mu u utorak 18. veljače dijagnosticirali obostranu upalu pluća.

Nakon 38 dana u bolnici, pokojni Papa vratio se u Dom svete Marte kako bi nastavio svoj oporavak.

U travnju 2024. pokojni papa Franjo odobrio je ažurirano izdanje liturgijske knjige za papinske pogrebne obrede.

Prema nadbiskupu Diegu Ravelliju, pokojni papa Franjo tražio je da se pogrebni obredi pojednostave i usredotoče na izražavanje vjere Crkve u uskrslo Tijelo Kristovo.

“Obnovljeni obred”, rekao je nadbiskup Ravelli, “nastoji još više naglasiti da je sprovod rimskog prvosvećenika sprovod Kristova pastira i učenika, a ne moćne osobe ovoga svijeta.”

Izvor. www.bitno.net

“Po prvi put u povijesti, ljudske aktivnosti poremetile su globalni vodeni ciklus, što stvara ozbiljnu krizu koja prijeti ekonomiji, proizvodnji hrane i životima ljudi,” stoji u alarmantnom izvješću Globalne komisije za upravljanje vodom.

Desetljeća neodrživog korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom, u kombinaciji s klimatskim promjenama, stvaraju “neviđen pritisak” na osjetljiv sustav cirkulacije vode na Zemlji. Vodeni ciklus obuhvaća isparavanje iz jezera, rijeka i vegetacije, nakon čega se para vraća u obliku kiše ili snijega.

Ovi poremećaji već utječu na milijarde ljudi. Trenutno gotovo tri milijarde ljudi suočava se s nedostatkom vode, dok usjevi propadaju, a mnogi gradovi se suočavaju s kolapsom zbog smanjenja zaliha podzemne vode. Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere, posljedice bi mogle biti katastrofalne.

Plava i zelena voda

Izvješće upozorava da bi nestašica vode mogla ugroziti više od polovice svjetske proizvodnje hrane i smanjiti globalni BDP za prosječnih 8% do 2050. godine. Zemlje s nižim prihodima mogle bi pretrpjeti još veće gubitke, do 15%. “Nikada prije nismo pomaknuli globalni vodeni ciklus iz ravnoteže. Ne možemo više oslanjati na padavine kao glavni izvor slatke vode,” ističe Johan Rockström, supredsjedatelj komisije i jedan od autora izvješća.

Izvješće također razlikuje “plavu vodu,” koja se nalazi u rijekama, jezerima i vodonosnicima, od “zelene vode,” koja predstavlja vlagu pohranjenu u tlu i biljkama. Zelena voda, često zanemarena, igra ključnu ulogu u procesu stvaranja padavina.

Destabilizacija opskrbe vodom dodatno pogoršava klimatske promjene jer krčenje šuma i uništavanje močvara smanjuju prirodne spremnike ugljika, što dodatno isušuje krajobraze i povećava rizik od šumskih požara.

‘Opće dobro’

Jedan od ključnih uzroka ove krize je rastuća potražnja za vodom. Prema izvješću, ljudima je potrebno oko 4000 litara dnevno za “dostojanstven život,” što znatno premašuje 50 do 100 litara potrebnih za osnovno preživljavanje, kako su definirali Ujedinjeni narodi. Mnoge regije ne mogu zadovoljiti ovu potražnju lokalnim izvorima vode, što dodatno pogoršava situaciju.

Klimatolog Richard Allan sa Sveučilišta u Readingu opisuje izvješće kao “turobnu sliku” ljudskih uzroka koji remete najvažniji resurs planeta. “Ljudske aktivnosti mijenjaju kopnene i atmosferske uvjete, pojačavaju ekstremne vremenske prilike i destabiliziraju sustave vjetra i padavina,” naglašava Allan, dodajući: “Rješavanje ove krize zahtijeva bolje upravljanje prirodnim resursima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.”

Komisija poziva vlade da tretiraju vodeni ciklus kao “opće dobro” koje zahtijeva globalnu suradnju, s obzirom na to da vodena para putuje preko granica i utječe na količinu padavina daleko izvan zemlje izvora.

‘Poduzmite akciju’

Izvješće također naglašava potrebu za reformama u ekonomiji vode, predlažući bolje mehanizme određivanja cijena kako bi se smanjilo rasipanje i preusmjerilo prema usjevima i industrijama koje troše manje vode u sušnim područjima.

Ngozi Okonjo-Iweala, supredsjedateljica komisije i generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, ističe važnost ispravnog vrednovanja vode: “Globalna kriza vode predstavlja tragediju, ali i priliku za promjenu načina na koji upravljamo i vrednujemo ovaj resurs.”

Kako se kriza pogoršava, a klimatske promjene postaju sve izraženije, svjetski lideri suočavaju se s ključnim trenutkom da preispitaju ulogu vode u gospodarstvima i poduzmu zajedničke akcije prije nego što bude prekasno.

Izvor:

dnevno.hr