Iako je dio svog izlaganja posvetio europskom putu Bosne i Hercegovine, njegov govor izazvao je snažne reakcije zbog stavova o ustavnom položaju hrvatskog naroda u BiH i načinu izbora člana Predsjedništva.

Izbjegnut konkretan odgovor na ključno pitanje

Tijekom zasjedanja, Bećiroviću je postavljeno izravno pitanje od strane Zsolt Németh, izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za BiH:

„Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u državno Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?“

Umjesto jasnog odgovora, Bećirović je izbjegao konkretno očitovanje te je, prema ocjenama brojnih političkih analitičara, posegnuo za formulacijama koje odstupaju od ustavnih definicija.

Sporne formulacije i izjave

Govoreći o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, Bećirović je naveo kako se biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana koristio izraz „iz reda hrvatskog naroda“.

Uz to je naglasio da je aktualni član Predsjedništva Željko Komšić, kako je rekao, „na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine“ te da kao takav „treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda“.

Dodatno, model izbora koji bi osigurao da Hrvati biraju svog legitimnog predstavnika nazvao je „novim etničkim linijama razdvajanja“ i „etničkim aparthejdom“.

Ustav BiH i presude o legitimnom predstavljanju

Takve tvrdnje, prema pravnim tumačenjima, u suprotnosti su s odredbama Ustav Bosne i Hercegovine.

Naime, u članku V jasno je definirano da Predsjedništvo BiH čine „bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH“, bez formulacije „iz reda“, što mnogi smatraju ključnom razlikom.

Praksa u kojoj brojniji narod bira predstavnika drugog naroda, kako navode kritičari, dovodi u pitanje načelo legitimnog političkog predstavljanja.

To pitanje dodatno je razrađeno i u presudi U-23/14 (Ljubić) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kojom je naglašeno da je konstitutivnost naroda temelj ustavnog poretka.

Iz te presude proizlazi da svaki konstitutivni narod ima pravo birati svoje legitimne političke predstavnike, bez utjecaja drugih.

Pitanje legitimnosti izbora

U praksi, kako ističu brojni politički akteri, hrvatski član Predsjedništva ne bi trebao crpiti legitimitet iz glasova drugog naroda.

Sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa dodatno potvrđuje ovu logiku, budući da se eventualni veto upućuje isključivo klubu tog naroda u Domu naroda, a ne svim građanima.

Reakcije i političke poruke

Bećirovićeve izjave u Strasbourgu otvorile su novo poglavlje rasprave o jednakopravnosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Kritičari upozoravaju da ovakav pristup ne doprinosi izgradnji povjerenja, nego dodatno produbljuje političke razlike, posebno kada se ustavna prava jednog naroda karakteriziraju kao „aparthejd“.

Rasprava o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i dalje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji.

Dok jedni zagovaraju građanski model, drugi inzistiraju na dosljednom poštivanju ustavne strukture i prava konstitutivnih naroda, što će, po svemu sudeći, i dalje biti tema međunarodnih i domaćih političkih foruma.

Izvor: www.rtv-hb.com

Otvaranje ove ključne pomorske rute vezano je isključivo uz trajanje aktualnog primirja povezanog sa sukobima na Bliskom istoku, uključujući situaciju u Libanonu.

Ključna odluka u osjetljivom trenutku

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da će trgovačka plovila moći koristiti moreuz, ali uz strogu koordinaciju s nadležnim institucijama.

“U skladu s primirjem u Libanonu, prolaz za sva komercijalna plovila kroz Hormuški moreuz proglašen je potpuno otvorenim za preostalo razdoblje primirja, na koordiniranoj ruti koju je već najavila Organizacija za luke i pomorstvo Islamske Republike Iran”, objavio je Araghchi.

Prema dostupnim informacijama, plovidba će se odvijati unaprijed definiranim koridorima koje su odredile iranske vlasti.

Krhko primirje i dalje pod znakom pitanja

Ova odluka dolazi u trenutku relativnog zatišja u regiji, nakon što je uspostavljeno primirje između Izraela i libanonskih aktera. Ipak, situacija na terenu i dalje je neizvjesna, a primirje se smatra krhkim.

Tijekom proteklih tjedana sukobi su izazvali velike ljudske žrtve i materijalna razaranja, što je dodatno pojačalo pritisak na međunarodnu zajednicu da stabilizira situaciju.

Ruta od globalnog značaja

Hormuški moreuz ima ogroman strateški značaj jer kroz njega u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske nafte.

Tijekom aktualne krize ovaj prolaz je više puta bio zatvaran ili strogo kontroliran, što je izravno utjecalo na globalno tržište energenata i rast cijena nafte.

Iran je ranije uvjetovao njegovo otvaranje potpunim prekidom vojnih operacija, posebno u Libanonu, dok su povremena kršenja primirja dovodila do novih restrikcija.

Što slijedi?

Iako je moreuz trenutno otvoren, daljnji razvoj situacije ovisit će isključivo o stabilnosti primirja. Svako novo pogoršanje odnosa moglo bi ponovno dovesti do zatvaranja ove ključne rute i novih potresa na svjetskom tržištu.

Upravo zbog toga, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Nikšić pokrenuo je inicijativu prema Ministarstvu trgovine FBiH s ciljem uvođenja restriktivnijih mjera.

Što predviđa inicijativa?

Prema prijedlogu, od nadležnog ministarstva traži se donošenje odluke kojom bi se zabranilo točenje goriva u kanistere, osim u posebnim situacijama – primjerice za potrebe poljoprivrednih proizvođača.

Osim toga, inicijativa uključuje i prijedlog da se uvede prioritetna opskrba gorivom za ključne sektore kao što su:

• javne institucije
• zdravstvene ustanove
• hitne službe
• javni prijevoz

Cilj ovih mjera je osigurati stabilnu opskrbu u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu.

Već postoje pojedinačne zabrane

U praksi su već zabilježeni slučajevi gdje su pojedine benzinske crpke samostalno uvele ograničenja. Tako su, prema izvješćima s terena, neke crpke već zabranjivale točenje goriva u kanistere.

Jedan takav primjer zabilježen je u Bužimu, no takve mjere zasad nisu široko rasprostranjene.

Hoće li mjere biti usvojene?

Iz inicijative se navodi kako bi nadležne institucije iz oblasti energetike trebale razmotriti predložene mjere i procijeniti njihovu opravdanost.

Za sada nije poznato hoće li i kada doći do konkretnih odluka, ali jasno je da se tema regulacije prodaje goriva sve ozbiljnije otvara i na institucionalnoj razini.

Izvor: Fokus.ba

Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine odbijeni su zahtjevi šest općina i dva grada koji su tražili mogućnost rada trgovina nedjeljom. Riječ je o općinama Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča, Velika Kladuša i Sapna te gradovima Visoko i Konjic.

Iz Vlade je pojašnjeno kako, na temelju dostavljenih podataka, nisu ispunjeni ključni objektivni kriteriji predviđeni uredbom za odobravanje izuzeća od primjene ovog članka zakona.

Podsjetimo, člankom 18. Zakona o unutarnjoj trgovini propisano je da trgovci određuju radno vrijeme prodajnih objekata u razdoblju od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, koje mogu samostalno rasporediti. Također je određeno da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i na dane praznika.

Ipak, zakon predviđa mogućnost iznimke. Prema stavku 10. istog članka, Vlada Federacije BiH može, na prijedlog gradskog ili općinskog vijeća, donijeti odluku kojom se određeni prodajni objekti na području pojedine lokalne zajednice izuzimaju od ovih odredbi.

Propisano je i da se takav prijedlog dostavlja putem Federalnog ministarstva trgovine, koje ga razmatra i prosljeđuje Vladi na odlučivanje.

U obrazloženju odluke navodi se kako uredba jasno propisuje kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi izuzeće bilo odobreno. Između ostalog, potrebno je dostaviti konkretne i objektivne razloge te podatke o eventualnom padu prometa u sektoru trgovine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, smanjenju broja zaposlenih te dodatna pojašnjenja u slučaju zahtjeva za sezonskim izuzećem.

Prema dostavljenim obrascima, kako se navodi u obrazloženju, nije bilo moguće utvrditi ispunjenost ključnih kriterija koji se odnose na pad prometa i zaposlenosti u trgovinskom sektoru.

Odlukom je također određeno da općinska i gradska vijeća mogu ponovno podnijeti prijedlog za izuzeće, ali tek nakon isteka roka od šest mjeseci od dana stupanja ove odluke na snagu.

Izvor: www.radiosarajevo.ba

Sastanak je bio prilika za upoznavanje s novim pravobraniteljem, kao i za razmjenu informacija o trenutačnom stanju, otvorenim predmetima i aktivnostima koje stoje pred institucijom pravobraniteljstva u narednom razdoblju. Poseban naglasak stavljen je na nastavak i dovršetak započetih postupaka te unapređenje učinkovitosti u radu.

Pravobranitelj Ivan Duvnjak istaknuo je kako mu je cilj rješavanje predmeta na brz i učinkovit način, s posebnim naglaskom na interese građana, kako bi postupci pred općinskim institucijama bili što jednostavniji i dostupniji.

Načelnici Tukić i Anđelić izrazili su zadovoljstvo njegovim imenovanjem, uputili riječi dobrodošlice te naglasili kako će obje općine pružiti punu institucionalnu podršku radu pravobraniteljstva, u interesu zakonitog i transparentnog djelovanja lokalne uprave.

Izvor: www.dobojjug.ba

Ukupan fiskalni promet u Zeničko-dobojskom kantonu iznosio je 12,57 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 26 posto u odnosu na 2023. godinu. Ovakav rezultat potvrđuje stabilan i kontinuiran gospodarski razvoj regije.

Rast iznad federalnog prosjeka

Udio Zeničko-dobojskog kantona u ukupnom fiskalnom prometu Federacije BiH porastao je na 16,65 posto, što jasno pokazuje da se gospodarski rast u ovom kantonu odvija bržim tempom od prosjeka na razini Federacije.

Najveći doprinos ukupnom prometu dolazi iz Zenice, Tešnja, Visokog i Kaknja, koji zajedno čine gotovo 80 posto fiskalnog prometa kantona. Uz njih, značajnu ulogu imaju i Maglaj, Doboj Jug, Žepče, Zavidovići, Breza, Usora i Olovo, potvrđujući status snažnih lokalnih gospodarskih središta.

Temelj razvoja i ekonomske stabilnosti

Ovakvi rezultati prvenstveno su rezultat rada poduzetnika i zaposlenika, koji uspješno posluju na domaćem tržištu, ali sve češće ostvaruju zapažene rezultate i izvan granica zemlje.

Kontinuirani gospodarski rast Zeničko-dobojskog kantona predstavlja čvrst temelj za dugoročnu ekonomsku stabilnost, jačanje lokalne zajednice i ukupni razvoj Bosne i Hercegovine, pokazujući da snažna lokalna ekonomija ima ključnu ulogu u izgradnji stabilne države.

Izvor: www.072info.com

Povijesni okvir Dana državnosti

U Federaciji se 25. studenoga veže uz prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. godine, kada je potvrđena državnost Bosne i Hercegovine. Odluke ZAVNOBiH-a kasnije je potvrdio AVNOJ, a prvi Ustav BiH donesen 1946. godine postavio je temelje republikanskog statusa unutar tadašnje jugoslavenske federacije.

Bošnjački politički vrh, uključujući Željka Komšića i Denisa Bećirovića, ističe kako je taj povijesni okvir bio ključan za neovisnost BiH 1992., nakon referenduma koji je podržalo više od 63 posto birača. Međutim, uloga hrvatskog naroda često se prešućuje, iako je upravo njegov politički, vojni i institucionalni angažman omogućio stvaranje međunarodno priznate Bosne i Hercegovine. Danas Hrvati ne mogu izabrati svog legitimnog člana Predsjedništva, što jasno pokazuje neravnopravnost unutar državnog sustava.

Sveta Katarina – simbol hrvatskog identiteta

U većem dijelu hrvatskih sredina 25. studenoga obilježava se blagdan svete Katarine. Ovaj datum duboko je ukorijenjen u lokalnoj tradiciji i simbolizira početak priprema za božićno vrijeme. U općinama poput Ljubuškog i Gruda sveta Kata je zaštitnica, a njezin blagdan redovito se slavi na društvenoj i kulturnoj razini.

Neujednačeno tumačenje državnosti

Hrvatski politički predstavnici godinama upozoravaju na paradoks u kojem se u Sarajevu slavi Dan državnosti, dok se istovremeno zanemaruju odluke ZAVNOBiH-a koje jasno naglašavaju da BiH pripada jednako Hrvatima, Srbima i Muslimanima. Jedinstveni državni praznik stoga nikada nije zaživio kao zajednički simbol identiteta svih naroda.

U Republici Srpskoj 25. studenoga se od 1996. godine sustavno osporava, a dužnosnici RS-a ističu da današnja BiH nema institucionalnu ni povijesnu poveznicu s predratnom republikom. Lideri RS-a navode da BiH nema jedinstveni zakon o praznicima i da federalna odluka ne obvezuje cijelu državu.

Selektivna interpretacija povijesti, kako naglašava članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, dodatno produbljuje podjele. Političko Sarajevo, prema njezinim riječima, bira povijesne događaje prema vlastitim potrebama, što uključuje i selektivno slavlje ZAVNOBiH-a.

Tri praznika u studenome – konfuzija i neravnopravnost

Studeni u BiH posebno je mjesec praznika: tri naroda obilježavaju tri različita datuma.

• 18. studenoga Hrvati slave Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, prisjećajući se opstanka hrvatskog naroda u područjima pod kontrolom HVO-a te uloge HZ Herceg Bosne u stvaranju Federacije BiH Washingtonskim sporazumom. Dok Srbi nemaju zamjerke, Bošnjaci često reagiraju oštro zbog tumačenja Herceg Bosne kao paradržave i presuda njezinih čelnika u Haagu.
• 21. studenoga u Republici Srpskoj obilježava se Dan uspostave Daytonskog sporazuma, dok u Federaciji taj datum nije ni službeni praznik.
• 25. studenoga obilježava se Dan državnosti BiH, povodom prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine, što je potvrđivalo obnovu državnosti BiH. Iako formalno priznat, Hrvati u Federaciji rezervirani su prema prazniku jer se danas ne poštuju temeljni zaključci ZAVNOBiH-a o jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Srbi praznik odbacuju, smatrajući da je njegov značaj devalviran ukidanjem 29. studenoga, dana AVNOJ-a i praznika bivše SFRJ.

25. studenoga u BiH simbolizira neujednačenost prazničnog kalendara i potvrđuje neravnopravnost Hrvata u zemlji. Dok Federacija slavi Dan državnosti, hrvatski narod njeguje svoje kulturne i vjerske tradicije kroz svetu Katarinu, podsjećajući na povijesni doprinos i ulogu u stvaranju moderne Bosne i Hercegovine.

S druge strane, u Republici Srpskoj 25. studenoga nije službeni praznik – radni je dan i praznik se sustavno odbacuje. Dužnosnici RS-a tvrde da današnja BiH nema institucionalnu poveznicu s predratnom republikom te da federalna odluka ne obvezuje cijelu državu. Tako ovaj datum dodatno ističe unutarnje političke i kulturne razlike u zemlji, potvrđujući da jedinstveni državni praznik još uvijek ne postoji kao zajednički identitetski simbol svih naroda.

Odluka je donesena nakon što su svi članovi državnog vrha u vrlo kratkom razdoblju, jedan za drugim, uputili zahtjeve za prijem kod Svetog Oca.

Kako je došlo do promjene u Vatikanu

Prva je zahtjev uputila srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, kojoj je Vatikan u početku i odredio termin za audijenciju.

No, kada se u zgradi državnog vrha pročulo za tu inicijativu, i bošnjački član Denis Bećirović uputio je sličan zahtjev – te mu je također dodijeljen poseban termin.

Ubrzo nakon toga, posljednji je zahtjev za prijem poslao Željko Komšić, koji formalno predstavlja Hrvate u Predsjedništvu BiH, narod od kojih najveći broj pripada Katoličkoj crkvi. Upravo tada, nakon njegova zahtjeva, u Vatikanu je donesena konačna odluka – audijencije neće biti pojedinačne.

Papa Lav XIV. i administracija Svete Stolice jasno su poručili:

“Zajedno odaberite datum i termin.”

Ovom porukom, Vatikan je simbolično pokazao kako želi potaknuti jedinstvo i suradnju državnog vrha, koji je često podijeljen i opterećen unutarnjim sukobima.

Zajednička audijencija – poruka jedinstva

Odluka Svete Stolice jasno pokazuje da Vatikan ne želi davati prednost nijednom članu državnog vrha, već insistira na zajedništvu institucije koja bi trebala predstavljati sve narode u BiH.

Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini upućuje pozdrave Uredu srpske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine i, prema uputama Tajništva Svete Stolice, ima čast obavijestiti da, nakon što je u vrlo kratkom vremenu primila zahtjeve svakog od troje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine za susret sa Svetim Ocem Papom Lavom XIV., pontifikalna audijencija koja je bila zakazana u korist Nj. E. gđe Željke Cvijanović za 7. studenoga neće biti održana. Tajništvo Svete Stolice ljubazno poziva troje uglednih članova Predsjedništva da odaberu datum u prosincu – siječnju za organiziranje zajedničke audijencije.

Prema informacijama iz Sarajeva, Apostolska nuncijatura već je uputila službeni poziv trojici članova Predsjedništva BiH kako bi dogovorili zajednički termin.

Politička pozadina: “Raštimani orkestar”

Rad Predsjedništva BiH već godinama prate česte političke tenzije i blokade, a upravo je zbog takvog pristupa i došlo do situacije da Vatikan svojim postupkom simbolično ukaže na potrebu jedinstva.

Dok se Željka Cvijanović u pravilu pridržava formalnih i protokolarnih procedura, odnosi između ostalih članova često su obilježeni međusobnim optužbama i političkim nadmudrivanjima.

Posebno je osjetljivo pitanje hrvatskog člana Predsjedništva, Željka Komšića, koji je već godinama meta kritika zbog načina na koji je izabran – prvenstveno glasovima bošnjačkog biračkog tijela. Taj problem, koji se u političkom životu BiH naziva uzurpacijom hrvatske političke volje, dovodi do situacije u kojoj Hrvati, kao konstitutivan narod, često ostaju bez autentičnog predstavnika u državnom vrhu.

Ovakva praksa, koju brojni hrvatski političari, ali i crkveni predstavnici, smatraju diskriminirajućom, reflektira se i u međunarodnim odnosima BiH – pa i u odnosu s Vatikanom.

Temeljni ugovor – 20 godina neispunjenih obveza

Tema koja će, prema izvorima, sigurno biti otvorena tijekom susreta u Vatikanu jest provedba Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, potpisanog još 2006. godine.

Iako je ugovor trebao osigurati pravni okvir za bolji položaj Katoličke crkve i vjernika u BiH, njegova provedba ni nakon gotovo dva desetljeća nije zaživjela u praksi. Iz crkvenih krugova više puta je naglašeno kako država ne ispunjava preuzete obveze, dok političke nesuglasice unutar Predsjedništva i Vijeća ministara dodatno usporavaju proces.

U dijelu crkvenih i diplomatskih struktura smatra se da je jedan od uzroka ovakvog stanja upravo nedostatak političke volje kod predstavnika koji bi trebali zastupati interese katolika, odnosno Hrvata u BiH.

Posljednji zajednički posjet 2018. godine

Posljednji put članovi Predsjedništva BiH zajedno su posjetili papu 2018. godine, kada su državni vrh činili Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović. Tada ih je primio papa Franjo, s kojim su razgovarali o međureligijskom dijalogu i suradnji Svete Stolice i BiH.

Očekuje se da će i novi susret, ovoga puta s papom Lavom XIV., biti prilika da se otvore važna pitanja – od položaja katolika i Hrvata, do jačanja institucionalnog dijaloga između BiH i Vatikana.

IZVOR: www.vecernji.ba

U zgradi Općine Usora dočekali su ih domaćini — načelnik Zvonimir Anđelić i predsjedatelj Općinskog vijeća Anto Matić. Tom prilikom održan je radni sastanak na kojem se razgovaralo o više tema od zajedničkog interesa za obje općine.

Poseban naglasak stavljen je na izazove koji prate izgradnju autoceste na koridoru Vc, uz zajednički cilj da se osigura što bolja komunikacija s nadležnim institucijama i zaštite interesi građana obje lokalne zajednice.

Razgovaralo se i o nastavku uspješne suradnje između općina Usora i Doboj Jug, uključujući mogućnost ponovnog uspostavljanja zajedničkog pravobraniteljstva, koje je ranije funkcioniralo na obostrano zadovoljstvo.

U središtu sastanka bio je i projekt novog mosta koji će uskoro povezati dvije općine, čime će se znatno olakšati promet i dodatno potaknuti gospodarski razvoj ovog područja.

Važno je istaknuti kako Usora i Doboj Jug nikada nisu imale međusobnih nesuglasica, već od osnivanja održavaju izuzetno dobre i prijateljske odnose, koji se kontinuirano jačaju kroz zajedničke projekte i otvorenu komunikaciju.

Načelnici su zaključili kako su suradnja i dijalog ključ uspješnog razvoja i prosperiteta regije, te izrazili spremnost za nastavak zajedničkog djelovanja na projektima od značaja za građane obje općine.

Ovakvi susreti, naglašeno je, potvrđuju da zajedničkim pristupom i dobrim susjedskim odnosima možemo graditi bolju i povezaniju budućnost.

IZVOR: www.usora.com

Na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, Dodik je potvrdio da je izaslanstvo SNSD-a održalo sastanak s predstavnicima HDZ-a BiH, na kojem je, kako kaže, potvrđena dobra i stabilna suradnja dviju stranaka.

• Imamo potpunu odgovornost za funkcioniranje ustavnog poretka BiH. Trudimo se da funkcioniraju institucije BiH u skladu s Ustavom – kazao je Dodik.

Dodao je kako bi bilo pogubno ukoliko do kraja godine na državnoj razini ne bude usvojen proračun.

• Ako ga ne usvojimo to će biti specifična situacija. Razgovarali smo i o suradnji dvije partije na nivou Republike Srpske, koja je dobra i bit će nastavljena. U slijedećem periodu dolazi vrijeme da se mijenja Izborni zakon. Mi to podržavamo već više od desetljeća i mi smo spremni da u tom dijelu promjena sudjelujemo. Sve što je uradio Christian Schmit treba biti poništeno – naveo je Dodik.

Tijekom obraćanja Dodik je ponovno istaknuo potrebu za većom ravnopravnošću Hrvata unutar Federacije BiH.

• Vjerujemo da je budućnost BiH u tri entiteta, da FBiH podijeli na dva entiteta. Bošnjaci su nesposobni da naprave bilo kakvu državu, ni unitarnu, niti bilo kakvu – rekao je Dodik.

IZVOR: www.rtv-hb.com