Austrijska tvrtka za upravljanje autocestama ASFINAG od subote, 1. kolovoza, pokreće novu fazu upravljanja prometom s ciljem smanjenja gužvi na lokalnim cestama i zadržavanja turističkog te tranzitnog prometa na autocesti.

Prema najavljenim mjerama, u subotu od 6 do 16 sati bit će zatvoren izlaz Kuchl u smjeru Villacha, odnosno prema jugu. U istom vremenskom razdoblju zatvara se i izlaz Golling-Abtenau prema jugu.

Dodatna ograničenja vrijedit će i na čvoru Golling, gdje će ulazi na autocestu biti zatvoreni u oba smjera. Lokalni promet bit će preusmjeren preko čvorova Hallein i Paß Lueg, dok ASFINAG upozorava da su tijekom dana moguće dodatne promjene ovisno o intenzitetu prometa.

Ove mjere posebno su važne za vozače iz Bosne i Hercegovine koji tijekom vikenda putuju prema domovini ili se vraćaju s godišnjeg odmora, budući da se očekuje vrlo gust promet zbog vrhunca turističke sezone.

Ograničenje brzine do nedjelje navečer

Osim zatvaranja pojedinih izlaza i čvorova, na snazi će biti i posebna ograničenja brzine.

Od petka, 31. srpnja u 13 sati, pa sve do nedjelje, 2. kolovoza u 22 sata, između čvora Salzburg i Gollinga u smjeru juga maksimalna dopuštena brzina bit će 80 kilometara na sat.

Na nastavku trase prema naplatnoj postaji St. Michael predviđeno je ograničenje od 100 kilometara na sat, a vozačima se preporučuje praćenje promjenjive prometne signalizacije jer se ograničenja mogu prilagođavati stanju na cestama i gustoći prometa.

Posebna pravila za kamione i vozila s prikolicama

Za teretna vozila teža od 7,5 tona vrijedi zabrana pretjecanja na dijelu autoceste. Isto pravilo odnosi se i na osobna vozila s prikolicama čija najveća dopuštena masa prelazi 750 kilograma.

Za tranzitne kamione teže od 7,5 tona u smjeru juga u subotu će biti na snazi i zabrana vožnje od 7 do 15 sati, uz određene zakonske iznimke za pojedine vrste prijevoza.

Nove mjere i tijekom kolovoza

ASFINAG je najavio da će izlaz Kuchl prema jugu ponovno biti zatvoren 8. i 15. kolovoza od 6 do 16 sati. Istih dana ulazi na autocestu na čvoru Golling ostat će zatvoreni u oba smjera, dok će izlaz prema jugu, za razliku od 1. kolovoza, ostati otvoren.

Za povratni promet prema Salzburgu dodatne mjere planirane su 22. i 29. kolovoza te 5. rujna. Tada će ograničenja obuhvatiti čvorove Werfen i Pfarrwerfen te izlaz Buchberg kod čvora Pongau.

Na snazi i zabrane napuštanja autoceste

Neovisno o ovom pilot-projektu, do 13. rujna ostaju na snazi zabrane napuštanja autoceste za tranzitna vozila koja nemaju odredište u Austriji.

Ograničenja se odnose na više izlaza duž autoceste A10, uključujući Puch-Urstein, Hallein, Kuchl, Golling, Werfen, Pongau, Eben, Altenmarkt, Flachau i Zederhaus.

Austrijske vlasti tijekom ljeta pratit će učinke novih mjera, a za 2027. godinu već su najavljeni dodatni sustavi kontrole brzine, upravljanja priljevom vozila te nove instalacije za blokovsko propuštanje prometa ispred tunela Tauern i Katschberg.

Vozačima se preporučuje da prije putovanja provjere aktualne prometne informacije i planiraju dodatno vrijeme za put kroz Austriju, osobito tijekom vikenda kada se očekuju najveće gužve.

Prema dostupnim informacijama, cilj sustava je ubrzati prelazak granice i rasteretiti granične prijelaze, posebno tijekom ljetne sezone kada se očekuju velike gužve.

Kako funkcionira novi sustav?

Putnici će putem aplikacije unaprijed unositi svoje podatke, umjesto da ih daju tek prilikom dolaska na granični prijelaz.

Za korištenje aplikacije potrebno je:

• skenirati biometrijsku putovnicu putem NFC opcije na mobitelu
• napraviti selfie fotografiju radi biometrijske potvrde identiteta
• odgovoriti na nekoliko standardnih pitanja o svrsi i trajanju putovanja

Nakon obrade podataka korisnik dobiva posebni barkod koji pokazuje graničnoj policiji prilikom prelaska granice. Cijeli postupak potrebno je završiti najmanje 72 sata prije putovanja.

Neće svi odmah imati iste pogodnosti

Iako sustav na prvi pogled djeluje jednostavno, postoje i određena ograničenja. Pojedini korisnici već prijavljuju tehničke poteškoće u radu aplikacije, a još uvijek nije potvrđeno koji će granični prijelazi imati posebne “brze trake” za korisnike ovog sustava.

Za sada nema službenih informacija hoće li svi granični prijelazi između BiH i Hrvatske u potpunosti podržavati novi način prelaska granice odmah po početku primjene.

Najveće pogodnosti trenutno se očekuju na velikim europskim aerodromima, gdje su već postavljeni automatski terminali za bržu kontrolu putnika.

Digitalizacija graničnih kontrola

Uvođenje digitalnih procedura dolazi nakon problema zabilježenih posljednjih mjeseci, kada su zbog dugih kontrola i čekanja pojedini putnici propuštali letove ili ostajali u višesatnim kolonama.

Hoće li novi sustav zaista ubrzati promet na granicama ili će donijeti dodatne komplikacije, pokazat će prva masovnija primjena tijekom predstojeće turističke sezone.

Izvor: www.glassrpske.com

U ovom malom selu kod Travnik, gdje su nekada dječji smijeh i zvukovi seoskog života bili svakodnevnica, danas se ponovno budi život. Za to je zaslužan Pero Jurčević, čovjek koji je život izgradio daleko od rodnog kraja, ali ga nikada nije zaboravio.

Još kao dječak otišao je u Njemačka, gdje su mu roditelji već radili. Tamo je odrastao, radio, stvarao i na kraju izgradio uspješan biznis.

U Augsburg imao je veliku kuću, stabilan život i sigurnu budućnost. Ipak, kako sam priznaje, nešto ga je stalno vuklo nazad – mirisi djetinjstva, livade po kojima je trčao i uspomene na dane provedene s prijateljima.

Nakon rata, Postinje je, poput mnogih sela u Bosni i Hercegovini, ostalo gotovo prazno. Njegovi nekadašnji susjedi raselili su se širom svijeta, a kuće i imanja počeli su prodavati.

Upravo tada Pero donosi životnu odluku – prodaje svoju kuću u Njemačkoj i sav novac ulaže u rodni kraj.

„Kupio sam ono što je nekad bilo naše – kuće, livade, šume, njive. Gotovo pola sela danas je ponovo u jednim rukama, ali s ciljem da opet oživi“, priča Pero za Srećko Stipović, dok pokazuje prostranstva na kojima je nekad čuvao krave.

Vizija koja ide dalje od povratka

Njegova ideja nije samo povratak, već i stvaranje nove budućnosti.

Planira razviti seoski turizam koji bi Postinje mogao pretvoriti u prepoznatljivu destinaciju. Već do ljeta ove godine planirano je 40 kreveta u moderno uređenim apartmanima, spremnim za domaće i strane goste željne mira, prirode i autentičnog doživljaja.

„Ljudi danas traže upravo ovo – tišinu, prirodu i iskrenu priču. A mi to imamo“, kaže Pero.

Ako sve bude išlo po planu, i sam će se uskoro trajno vratiti u selo.

U njegovoj priči nije sam. Podršku mu pruža prijatelj i rođak Dragan Balta, koji još nekoliko godina radi u Švicarskoj, ali već sada sanja povratak.

Njegova ideja dodatno daje posebnu dimenziju cijelom projektu.

„Ja bih ovdje pravio vrhunski pjenušac koji bi nosio ime sela – Postinje“, kaže Dragan, uvjeren da ovaj kraj ima potencijal za mnogo više od onoga što danas nudi.

Povratak koji daje nadu

Dok oni planiraju budućnost, njihova djeca već sada rado dolaze u Postinje na odmor.

Upravo u njima vide nastavak priče i nadu da će se i drugi, raseljeni širom svijeta, jednog dana vratiti – možda ne odmah, ali barem u mirovini.

Priča iz Postinja pokazuje da povratak nije samo ideja, već i stvarnost – kada postoji volja, ljubav prema zavičaju i jasna vizija.

Izvor:

www.radiosarajevo.ba

Youtube kanal Srećko Stipović