Sveti Rok, jedan od najštovanijih svetaca Katoličke crkve, kroz stoljeća je bio simbol nade, iscjeljenja i Božje zaštite u vremenima najtežih bolesti i pošasti. Njegovo ime povezano je s čudesnim ozdravljenjima, osobito u razdobljima kada su europske gradove i sela pustošile epidemije kuge. U mnogim krajevima svijeta pa tako i u Bosni i Hercegovini, vjernici mu se i danas utječu moleći zagovor za zdravlje tijela i duše.
Život i poslanje Svetog Roka
Prema predaji, Sveti Rok rođen je u 14. stoljeću u francuskom gradu Montpellieru, u bogatoj i pobožnoj obitelji. Nakon smrti roditelja, odlučio je napustiti komforan život i krenuti na hodočašće prema Rimu. Put ga je vodio kroz krajeve koje je harala kuga. Vidjevši patnje bolesnih, Rok se nije uplašio nego se nesebično posvetio njihovu njegovanju i molitvi.
Često se spominje da je mnoge ozdravio dodirom i znakom križa. No, sam se na kraju zarazio kugom i povukao u šumu kako bi umro sam, ne želeći nikoga zaraziti. Prema legendi, pronašao ga je pas koji mu je svakodnevno donosio kruh, a upravo taj prizor psa s kruhom u ustima postao je jedan od simbola Svetog Roka. Nakon što je čudesno ozdravio, nastavio je pomagati bolesnima sve do smrti.
Sveti Rok – zaštitnik od kuge i bolesti
Katolička tradicija štuje Svetog Roka kao posebnog zaštitnika od kuge, kolere i drugih zaraznih bolesti. Njegov blagdan 16. kolovoza obilježava se u mnogim župama diljem svijeta, a osobito u onima koje su kroz povijest bile pogođene epidemijama. Vjernici vjeruju da se njegovom zagovoru duguju brojna ozdravljenja i čudesna izbavljenja od bolesti.
Štovanje Svetog Roka u Sivši (Usora)
Župa Sivša, smještena u mirnom usorskom kraju, ima posebno snažnu pobožnost prema Svetom Roku. Povijesni zapisi i usmena predaja svjedoče da su ove prostore u više navrata pustošile epidemije kuge. Bolest je bila toliko razorna da je u samo jednoj godini znala odnijeti živote trećine stanovništva.
U tim teškim vremenima, vjernici su se s vjerom i nadom počeli utjecati Svetom Roku, moleći ga za zaštitu i ozdravljenje. U znak zahvalnosti za pomoć, u Sivši se 16. kolovoza svake godine slavi njegov blagdan, koji okuplja ne samo župljane, nego i vjernike iz cijele Usore i šire.
Proslava blagdana Svetog Roka
Na dan blagdana, u župi se služi svečana sveta misa.
Osim liturgijskog dijela, blagdan Svetog Roka u Sivši ima i snažnu društvenu dimenziju. Nakon mise i molitve, Usorani se okupljaju gdje se nastavlja druženje uz pjesmu, razgovor i zajednički objed. Ovakva okupljanja dodatno jačaju zajedništvo i povezanost župljana i svih građana usorskog kraja.
Sveti Rok u umjetnosti i simbolici
Lik Svetog Roka prepoznatljiv je u kršćanskoj umjetnosti: obično je prikazan kao hodočasnik s dugim štapom, školjkom (znakom hodočašća), ruksakom i psom koji mu donosi kruh. Na odjeći često ima oznake hodočasničkih mjesta, a na nozi vidljiv znak rane od kuge – što podsjeća na njegovu patnju, ali i na snagu vjere koja je nadjačala bolest.
Pas koji ga prati simbolizira odanost i Božju providnost, a kruh u njegovim ustima znak je Božje brige za one koji mu se potpuno predaju.
Poruka Svetog Roka današnjim vjernicima
U današnjem svijetu, unatoč napretku medicine, i dalje se suočavamo s bolestima i epidemijama. Pobožnost prema Svetom Roku podsjeća nas na važnost suosjećanja, pomoći bližnjima i oslanjanja na Božju volju u trenucima kušnje. Njegov primjer pokazuje da ljubav prema Bogu i ljudima može nadvladati strah i beznađe.
Sveti Rok, svojim životom i predanošću bolesnima, ostavio je dubok trag u povijesti Crkve. U Sivši (Usora), njegovo štovanje ima poseban značaj zbog povijesnih iskustava s kugom koja je u prošlosti teško pogodila ovo područje. Blagdan 16. kolovoza nije samo crkvena svetkovina, već i prilika da se cijela zajednica okupi, moli, prisjeti svojih korijena i ojača vjeru u Božju zaštitu.
Sveti Rok i danas ostaje svjetionik nade za sve koji se bore s bolešću, a njegova poruka ljubavi, požrtvovnosti i vjere ostaje jednako snažna kao i prije šest stoljeća.
